Društvena pravednost, kao obilježje društvenog i političkog sustava odražava u kojoj su mjeri povlastice i opterećenja u društvu pravedno raspodijeljene te u kojoj mjeri postupci, norme i pravila političkog odlučivanja pridonose ostvarenju i unaprjeđenju temeljnih prava i sloboda pojedinaca i grupa. Općenito, doživljaji pravednosti i nepravde potvrđeni su kao motivatori odgovornih, ali i kontraproduktivnih ponašanja u kontekstu radnih organizacija, a percepcija nepravde je u sociopsihološkim pristupima potvrđena kao bitna odrednica kolektivnog djelovanja (akcija koje se poduzimaju radi unaprjeđenja interesa grupe ili zbog političke solidarnosti, primjerice prosvjedi, peticije, protestno glasanje). U okviru četverogodišnjeg istraživačkog projekta MOTIKA Motivacije i prepreke za kolektivne akcije (Hrvatska zaklada za znanost) provedeno je početno kvalitativno istraživanje o tome kako hrvatski građani razumiju i koja značenja pripisuju kolektivnim akcijama (KA), motivatorima i preprekama za KA te posebice društvenoj pravednosti i nepravdi te političkoj efikasnosti. Individualni polustrukturirani intervjui sa 56 građana (iz opće populacije te članova udruga i građanskih inicijativa) provedeni su u razdoblju od svibnja do srpnja 2024. Nakon transkripcije i anonimizacije, podatci su analizirani pomoću softvera Nvivo. U ovom ćemo radu, istražiti izvore zadovoljstva i nezadovoljstva u hrvatskom društvu te analizirati kako građani razumiju pojmove društvene pravde i nepravde, osobito u hrvatskom kontekstu. Pritom ćemo se posebno osvrnuti na eventualne razlike u percepcijama građana s obzirom na njihovu političku samoidentifikaciju na lijevom i desnom spektru.